Grad Krapina i utvrda smještena iznad nje sredinom 14. stoljeća nalaze se pod vlašću hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca. Nakon smrti kralja Ludovika, Krapinu nasljeđuje kralj Žigmund Luksemburški koji je poklanja knezu Hermanu Celjskom kao nagradu za ukazanu pomoć i spašavanje kraljeva života. Kralj Žigmund uzima za ženu Hermanovu kćer Barbaru Celjsku poznatu u narodu kao Crna kraljica. Prema legendi utvrdu Stari grad podigao je jedan od braće Čeha, Leha i Meha. Njihova sestra Vilina ih je izdala i imala dijete s rimskim namjesnikom. Oni su je zazidali u kulu starog grada.
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba ilirskog pokreta koja je imala važnu ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu.
Poznato je krapinsko šetalište kojim protječe rijeka Krapinčica.
Festival kajkavskih popevki Krapina jedan je od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala.
Muzej krapinskih neandertalaca nalazi se na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, uz najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Sam lokalitet zaštićen je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj.
O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH (1961.), te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.
Osnovna škola Augusta Cesarca jedna je od dvije osnovne škole koje djeluju u gradu Krapini.
Sakralni objekti u gradu Krapini: crkva sv. Nikole, crkva sv. Katarine, crkva Majke Božje Jeruzalemske: