Krapinski pračovjek otkriven je davne 1899. godine. Iskapanja su trajala šest godina (1899.-1905.) pod nadzorom profesora Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa. Nađeni su brojni fosilni ostaci špiljskog medvjeda, sivog vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, pragoveda i mnogih drugih životinja oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju.
Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 125 000 godina. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH (1961.), te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.
Muzej je svečano otvoren 27. veljače 2010. godine
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba ilirskog pokreta koja je imala važnu ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu.
Poznato je krapinsko šetalište kojim protječe rijeka Krapinčica.
Festival kajkavskih popevki Krapina jedan je od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala.
O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH (1961.), te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.
Među mnogim biserima u Hrvatskom zagorju, ističe se i starodrevni hrvatski grad Krapina kojemu danas pripada i glasovita utvrda smještena na brdu.
Osnovna škola Augusta Cesarca jedna je od dvije osnovne škole koje djeluju u gradu Krapini.
Sakralni objekti u gradu Krapini: crkva sv. Nikole, crkva sv. Katarine, crkva Majke Božje Jeruzalemske: