Crkva sv. Nikole najstarija je od svih župa zagorskog arhiđakona. Pretpostavlja se da je već 1193. godine Krapina bila župa. Prvi put se spominje u listini zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića od 6. srpnja 1311. godine. Jedan od zaglavnih kamenova ima natpis ,,Ich Jorg Crewz“ i smatra se da je to ime graditelja. Ne zna se kad je izgrađena jer je bila porušena.
Crkva sv. Katarine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine. Najstarija i najvrednija inkunabula u knjižnici jest ,,Pitanja o dvanaest tema odabranih po volji“. Car Josip II. je dokinuo samostan 1783. te je u samostanu kroz 13 godina bila vojska. Obnovljena je 1800. – 1805. godine. Franjo Čikulin je u njoj 1668. godine podigao kapelu sv. Antuna.
Crkva Majke Božje Jeruzalemske - prema nekim zapisima oko 1669. godine franjevački brat laik fra Joakim pošao je na hodočašće u Svetu Zemlju i tamo dobio kipić Majke Božje koji je bio položen na Isusov grob. On ga je darovao svom bratu Nikoli koji ga je postavio na zid u svojoj kući i svakodnevno se pred njim molio. No njemu je na nesreću izgorjela kuća, a kip Majke Božje ostao je neoštećen. Nikola je čudesni kipić objesio na orah pokraj javnoga puta na javno štovanje, a vjernici su se počeli pred njim moliti te su zadobili mnoga uslišanja. Nakon što je kip ukraden, ali i vraćen natrag, Nikola je dao uz javni put izgraditi kapelicu i u nju položio kipić. Danas na Trški Vrh hodočaste vjernici ne samo iz Krapine i okolice, već iz cijelog Zagorja
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba ilirskog pokreta koja je imala važnu ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu.
Poznato je krapinsko šetalište kojim protječe rijeka Krapinčica.
Festival kajkavskih popevki Krapina jedan je od najstarijih hrvatskih glazbenih festivala.
Muzej krapinskih neandertalaca nalazi se na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, uz najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Sam lokalitet zaštićen je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj.
O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH (1961.), te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.
Među mnogim biserima u Hrvatskom zagorju, ističe se i starodrevni hrvatski grad Krapina kojemu danas pripada i glasovita utvrda smještena na brdu.
Osnovna škola Augusta Cesarca jedna je od dvije osnovne škole koje djeluju u gradu Krapini.